1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

"Bezgranično prijateljstvo" između Rusije i Kine

23. februar 2023

Kina želi da predstavi mirovni plan u ratu protiv Ukrajine, ali SAD istovremeno upozoravaju da bi Narodna Republika mogla da podrži Rusiju oružjem. Koliko je danas blizak odnos Moskve i Pekinga?

https://p.dw.com/p/4NseP
Kineska delegacija u MoskviFoto: Anton Novoderezhkin/ITAR-TASS/IMAGO

Direktor Kancelarije Centralnog komiteta za spoljne odnose, Vang Ji ove sedmice nije ostavio nikakvu sumnju o trenutnoj poziciji Kine. „Odnosi sa Rusijom su čvrsti“, rekao je nekadašnji kineski ministar spojnih poslova tokom posjete Moskvi.

Osim toga, kinesko rukovodstvo širi još jedan narativ: od izbijanja krize, prema riječima ministra spoljnih poslova Ćin Ganga – takođe ove nedjelje - Kina je zauzela objektivan i nepristrasan stav.

Zajednički neprijatelj

Sada se čak Kina predstavlja kao mogući posrednik. Samo što Kina nije stvarno neutralna i još uvijek nije osudila ruski napad na Ukrajinu, iako je poštovanje suvereniteta jedne zemlje kamen temeljac spoljne politike i u Kini.

Umjesto toga, poput Rusije, Peking upire prstom u SAD i širenje NATO-a na istok. Iako Kinu i Rusiju ne povezuje zvanična alijansa, povezuje ih strateško partnerstvo. Vladimir Putin i Si Đinping su očigledno prevazišli dugogodišnje nepovjerenje između svojih zemalja, sreli su se više od 40 puta u posljednjih 10 godina i zakleli u „bezgranično prijateljstvo” neposredno prije ruskog napada.

„Oni imaju veoma sličan pogled na svijet“, kaže Džozef Torigijan, istoričar sa Američkog univerziteta u Vašingtonu. „Oni su veoma skeptični prema Zapadu, odbacuju demokratiju i navodnu težnju SAD ka hegemoniji. I žele da Kina i Rusija dobiju poštovanje za koje osjećaju da im je uskraćeno posljednjih decenija“.

Kina profitira od sankcija

U ideološkoj i geostrateškoj borbi sa SAD za moć i uticaj u svijetu, Kini je potrebna podrška Rusije – a zauzvrat je spremna da pređe preko rata u kome Narodna Republika zapravo nema interesa. Kina se uspješno oduprla pritisku SAD i Evrope da izoluje Moskvu. Tako rukovodstvo u Pekingu ne samo da je do sada odbijalo da uvede sankcije Rusiji, već je i profitiralo.

Rusija i Kina su prošle godine trgovale robom u vrijednosti od oko 178 milijardi evra; jasno povećanje u odnosu na prethodnu godinu, kako je nedavno objavila portparolka Ministarstva trgovine u Pekingu.

Kina kupuje više nafte i gasa od Rusije i to po posebno niskim cijenama s obzirom da se Rusija velikim dijelom odvojila od evropskog tržišta zbog sankcija. Ali, ovo je povećalo ekonomsku zavisnost Moskve od Kine. Ona je zavisna od poslovanja sa svojim najvažnijim trgovinskim partnerom. U trgovinskom bilansu Kine, pak, poslovanje sa Rusijom čini samo tri odsto.

Za sada nema dokaza o isporuci kineskog oružja

Nešto drugačija situacija je u saradnji u oblasti naoružanja. Rusija je dugo bila jedan od najvažnijih liferanata oružja, ali danas je Kina i sama proizvođač oružja, rekao je Zeno Leoni, vojni stručnjak na Kings koledžu u Londonu.

“Kina godinama povećava izdatke za naoružanje. Kao rezultat toga, odnos sa Rusijom se polako promijenio. Dok Rusija nastavlja da isporučuje Kini avione, motore i podmornice, Kina sada isporučuje dronove, brodske motore i drugu tehnologiju.“

Za sada, prema Leonijevim riječima, nema dokaza da Kina direktno daje Rusiji smrtonosno oružje za rat u Ukrajini. Portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova ove nedelje je ljutito odbacio navode SAD da Peking planira takve isporuke.

Wladimir Putin mit Xi Jinping in Samarkand
"Bezgreanično prijateljstvo"Foto: Sergei Bobylyov/Sputnik/AFP

Portparol Vang Venbin govorio je o lažnim informacijama iz Sjedinjenih Država. On je, međutim, takođe naglasio da Kina neće dozvoliti da joj se diktira kako će se odnositi prema Rusiji – posebno ne od SAD. Sa svojim isporukama oružja Ukrajini, oni su pravi ratni huškači. Kina se, s druge strane, zalaže za mir i dijalog.

Kineski oprečni signali

Sve oštriji antiamerički tonovi iz Pekinga, solidarnost sa Rusijom i istovremeno dijalog i mirovni plan? Iza oprečnih signala iz Pekinga kriju se sukobljeni interesi Kine, kaže istoričar Torigian.

„Kina želi da bude viđena kao lojalan i koristan partner Rusije. Ali ova pomoć ima i granice kada je u pitanju zaštita sopstvenih ekonomskih interesa i sopstvenog ugleda – posebno u Evropi.“

Reputacija Kine u Evropi znatno se srozala u proteklih 12 mjeseci – zbog blizine Pekinga Moskvi. Prema analitičarima, kineski napor za mir trebalo bi da pošalje pomirljivi signal. Zato što su Kina i Rusija skoro najbolji prijatelji. Ali prijateljstvo očigledno nije tako bezgranično kao što oni vole da tvrde.

Autorka: Ruth Kirchner, ARD studio Peking

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu