1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kina ne kritikuje Rusiju

Hans Spross
25. februar 2022

Kina ne želi da invaziju na Ukrajinu nazove pravim imenom. Ruski partner je izgleda previše važan Pekingu u uspostavljanju novog svjetskog poretka.

https://p.dw.com/p/47aED
Ukraine-Krise der chinesische Botschafter in den USA Zhang Jun bei einer Krisensitzung des UN-Sicherheitsrats
Foto: ASSOCIATED PRESS/picture alliance

„Osnovna norma" o poštovanju suvereniteta, nezavisnosti i teritorijalnog integriteta svih zemalja važi i za Ukrajinu. Toliko o kineskom stavu, sadržanom u izjavi ministra spoljnih poslova Kine Vang Jiju na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji. Sada kada su se obistinila predviđanja američkih obavještajnih službi o skorom sveobuhvatnom ruskom napadu na Ukrajinu, Kina je takođe morala da zauzme stav.

China | Wang Yi Außenminister
Vang JiFoto: Ji Chunpeng/Xinhua/picture alliance

„Oni koriste tipičan zapadni način komuniciranja, koristeći termin 'invazija'", rekla je portparolka kineskog Ministarstva spoljnih poslova Hua Čunjing stranoj štampi u četvrtak (24. februara 2022. godine). Peking poziva "sve strane da budu uzdržane kako bi spriječile da situacija izmakne kontroli". Hua je takođe tvitovala da Peking vjeruje da države „treba da riješe svoje međunarodne nesuglasice mirnim putem u skladu sa ciljevima i principima Povelje UN”.

I u Pekingu je poznato da Povelja UN zabranjuje upotrebu sile u međudržavnim odnosima - osim za samoodbranu. Dakle, da li izjava treba da bude indirektan mig Moskvi da obustavi invaziju - čak i ako Peking ne želi da je tako nazove?

Poziv Pekinga na mir vjerodostojan?

Ekspertkinja za Kinu Didi Kirsten Tatlov iz Njemačkog savjeta za spoljne politiku (DGAP) smatra da je to teoretski moguće, ali malo vjerovatno. Vjerovatnije je da Peking želi da ubijedi svijet u svoju ljubav prema miru – takođe kroz pomenutu izjavu Vang Jia na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji. Istovremeno, ona indirektno podržava Putinove akcije optužujući SAD da su ratni huškači. „Ali, sve dok Kina ne zauzme javan i konkretan stav protiv ruske agresije u Ukrajini, svjetska javnost neće biti impresionirana njenim pozivima na mir", rekla je Tatlov za DW.

Prvi test kineske pozicije biće glasanje u Savjetu bezbjednosti UN planirano za ovaj petak (25.02.22.) o nacrtu rezolucije kojom se osuđuje ruska agresija. Ako Kina bude uzdržana, kako se očekuje, njen prethodni indirektni stav podrške Moskvi postaće „još jasniji", kaže Tatlov.

Za ovu dugogodišnju posmatračicu prilika u Kini, jasno je da kineski predsjednik Si Đinping za sada nije spreman da udruži snage sa SAD (u sukobu u Ukrajini) jer „Si i KP Kine javno odbacuju demokratiju. Nema razumnog razloga za pretpostavku da će Si suštinski promijeniti svoju poziciju. Za njega bi to bilo ravno 'rasprodaji' Kine. Ako se ukrajinska kriza razvije veoma nepovoljno po Kinu, Si bi mogao da promijeni svoju poziciju, ali to je u ovom trenutku nejasno."

Kineska dilema

Prema ekspertkinji DGAP-a, Kina je na izvjestan način u nedoumici. S jedne strane, ona želi da promijeni sadašnji međunarodni poredak zajedno sa svojom „prijateljicom" Rusijom, kako se godinama najavljuje; s druge strane, zbog njene solidarnosti sa "otpadničkim režimom" koji vrši invaziju na suverenu državu izlaže se mogućoj ogromnoj šteti sopstvenog imidža. „Naredni dani i nedjelje će pokazati u kojoj mjeri Peking može da hoda po žici između održavanja prijateljstva sa Rusijom i spasavanja obraza u ukrajinskoj krizi."

„Činilo se da kineska diplomatija u četvrtak kaska za događajima, takođe i u Savjetu bezbjednosti UN", analizirao je istog dana „Frankfurter algemajne cajtung". „Čak i nakon što su iz raznih ukrajinskih gradova prijavljene prve eksplozije, kineski ambasador u UN Džang Jun je rekao da ‘vrata mirnom rješenju nisu u potpunosti zatvorena'."

Eröffnungsfeier | Olympische Winterspiele 2022 | Peking, China
Putin i Si u PekinguFoto: Alexei Druzhinin/AP/picture alliance

Šta je Si znao kada je sreo Putina?

Da li je Si bio iznenađen masovnom invazijom u ovom trenutku? Na pitanje da li je Putin obavijestio Sija o svom planu za skori napad tokom njegove posjete otvaranju Zimskih igara 4. februara, portparolka Hua je rekla da Rusija, kao nezavisna sila, za tako nešto ne mora da traži dozvolu od Kine. A kada bi se sastajali šefovi država, „naravno, uvijek bi razmijenjivali mišljenja o pitanjima od zajedničkog interesa".

„Ne znamo koliko je Si o tome znao 4. februara, kada su on i Putin izdali saopštenje u Pekingu o 'početku nove ere‘ i 'bezgraničnoj saradnji‘", kaže Didi Tatlov. „Možda je potcijenio Putina. Ali, teško je zamisliti da je Peking bio toliko loše informisan ili da barem nije razmatrao tu mogućnost."

Pomoćnica američkog državnog sekretara Vendi Šerman primijetila je na jednom panelu krajem januara da invazija na Ukrajinu prije početka Zimskih olimpijskih igara „vjerovatno neće naići na entuzijazam" Si Đinpinga. To je aspekt „koji bi Putin mogao da uzme u obzir u svom planiranju daljih akcija protiv Ukrajine", rekla je tada Šerman. I zaista, Putin je to uzeo u obzir.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu