1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Sankcije Dodiku - zaokret međunarodne politike?

Samir Huseinović
18. januar 2017

Nakon što je američka administracija zamrznula imovinu Milorada Dodika i zabranila mu putovanje u SAD, analitičari vjeruju da će američki primjer slijediti i Evropljani.

https://p.dw.com/p/2VygM
Bosnien und Herzegowina Banjaluka - Milorad Dodik Präsident der Republik Srpska
Foto: Klix.ba

Odluka američke administracije da Miloradu Dodiku uvede sankcije zbog opstruiranja Dejtonskog sporazuma i nepoštivanja Ustavnog suda BiH mogla bi, prema ocjeni analitičara, imati dalekosežne posljedice, ne samo za predsjednika Republike Srpske (RS), već i kompletnu političku dinamiku u BiH i regiji. „Milorad Dodik se sada našao u društvu Nasera Keljmendija i sličnih živopisnih likova i to je kruna njegovog decenijskog djelovanja“, kaže u komentaru za Deutsche Welle politički analitičar Adnan Huskić. 

„Izjave njegovih savjetnika u kojima ovu odluku minimiziraju i pripisuju osvetničkom karakteru odlazeće američke administracije, uveliko zanemaruju kompleksnost procesa kojim je Dodik stavljen na crnu listu. Čak i da administracija Dunalda Trumpa odluči da Dodika skine s crne liste, kako Dodikovi savjetnici sugeriraju da će biti, proći će godine dok se to desi. Međutim, ako znamo kakvo relativno nevažno mjesto cijela regija i sama BiH zauzimaju u vanjskopolitičkim prioritetima Sjedinjenih Američkih Država (SAD), takvo razmišljanje je znak ozbiljne megalomanije“, kaže Huskić.

Moguće proširenje sankcija i na Dodikove saradnike?

On podsjeća da je takvo razumijevanje globalnih odnosa i dovelo Dodika i njegove podanike u ovu situaciju. „Oni su spore reakcije shvatili kao podržavanje njihovih poteza, ignorisali su suptilne signale sa svih strana i ulazili u direkte konflikte sa američkim diplomatama. Dodik već neko vrijeme živi u ubjeđenju da je nedodirljiv, a tu su percepciju pojačavali i klimoglavci kojima je okružen. Sigurno će ova mjera unijeti značajnu nervozu u krug ljudi oko Dodika u strahu od proširenja sankcija i na ostale pojedince, moguće i privredne subjekte kojima oni gospodare“, pojašnjava Huskić.

Naš sagovornik vjeruje da opozicija u RS-u sada mora tražiti pojašnjenja o potrošenim budžetskim parama za lobiranje u Washingtonu i zahtjevati odgovornost zbog „katastrofalnog" učinka Dodikove decenijske vlasti. Huskić vjeruje da će odluka američkih vlasti pokrenuti i „trome“ evropske države. „Ako u ovo uključimo  jasne poruke njemačkih zvaničnika hrvatskim kolegama, vezano za ulogu Hrvatske u stabilizaciji regije, postavlja se pitanje kakav će ovo uticaj imati na osovinu Dodik-Čović, odnosno da li će bh. 'najeuropejac' i pored toga što je Dodik na crnoj listi SAD-a ostati njegov vjeran saveznik“, kaže Huskić.

Hoće li Evropljani podržati saveznike?

Političari iz RS-a, posebno članovi Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata, još ne žele komentirati odluku američke administracije. Kritičari Dodikove vladavine nisu naročiti optimisti kada je riječ o eventualnoj promjeni podrške koju Dodik uživa u ovom entitetu. „Narod RS-a direktno ispašta zbog Dodikovih poteza. Kako bi zaštitio lično bogatstvo, navukao je sankcije SAD-a na sebe. Dabome, to njemu ništa neće značiti. Poražavajuće je to što će ga narod i dalje podržavati u njegovim egoističnim, škrtim i provokatorskim namjerama. Ostanak na vlasti nema cijenu. Na žalost, po narod RS-a“, kaže za Deutsche Welle kolumnista banjalučkog portala Buka Dragan Bursać.

Bosnien und Herzegowina Deutsche Produkte Professor für Soziologie Dragan Bursac
Dragan BursaćFoto: DW/A. Slavnic

Direktor Transparency Internationala za BiH Srđan Blagovčanin, koji je i ranije ukazivao na negativne aspekte djelovanja entitetskog predsjednika, nije iznenađen mjerama SAD-a. On očekuje da će se sankcijama pridružiti i neke evropske zemlje. „Odluka je očekivana posebno imajući u vidu otvoreno Dodikovo suprotstavljanje američkim stavovima u BiH. Dodik je otvoreno vrijeđao američke diplomate. Sada treba vidjeti da li će se odluci američke administracije pridružiti i evropski saveznici. To bi dalo dodatnu snagu ovakvoj promijenjenoj politici međunarodne zajednice. Nisam siguran da će sve zemlje Evropske unije (EU) slijediti ovakav stav Washingtona, ali mislim da će dobar dio članica EU to ipak učiniti“, kaže Blagovčanin za Deutsche Welle.

Američka administracija uvela je sankcije Miloradu Dodiku zbog opstrukcije Dejtonskog mirovnog sporazuma. U obrazloženju se ističe da se Dodik usprotivio Ustavnom sudu BiH i prekršio zakon, te da shodno tome predstavlja „značajnu prijetnju" provođenju Dejtonskog sporazuma. Sankcije protiv Dodika podrazumevaju zabranu putovanja u SAD i zamrzavanje imovine na teritoriji ove zemlje.