1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Iran i Saudijska Arabija: nada za stabilnost u regionu?

Kersten Knipp
15. mart 2023

Poslije višegodišnje konfrontacije, obje regionalne sile žele da srede svoje odnose. Približavanje stavova ljutih rivala bilo bi u obostranom interesu, ali da li će Teheran i Rijad ispuniti očekivanja?

https://p.dw.com/p/4Oho2
Iran und Saudi-Arabien wollen Beziehungen normalisieren
Foto: picture alliance/dpa/Saudi Press Agency

Vijest je došla neočekivano: Iran i Saudijska Arabija žele da poprave svoje odnose. To budi očekivanja, naročito zato što su obje regionalne sile makar indirektno uključene u nekoliko posredničkih ratova. U Siriji i Jemenu su te zemlje na različitim stranama. U Iraku, Libanu i Bahreinu obje zemlje se bore za što veći uticaj. Iran pri tom koristi svoje veze s tamošnjim šiitskim stanovništvom. Prema tvrdnjama Saudijske Arabije, naftna nalazišta te zemlje u Persijskom zalivu bila su cilj iranskih raketnih napada.

Svemu tome bi sada trebalo da dođe kraj – objavljeno je da će te dvije zemlje uspostaviti diplomatske odnose. Razlog je očigledan: konfrontacija je i jednoj i drugoj zemlji donijela više štete nego koristi. Nijedna strana ne može da savlada onu drugu.

Sebastijan Zons koji radi za CARPO, analitički centar iz Bona specijalizovan za Orijent, kaže da su Teheran i Rijad već dvije godine pregovarali u tišini. On dodaje da je saudijska kraljevina još uvijek izuzetno nepoverljiva prema Iranu. „Međutim, upravo to je prinudilo državni vrh da nađe zajednički jezik s Teheranom. Za Saudijsku Arabiju dogovor ima najveći značaj.“

Slično rasuđuje i Teheran. Markus Šnajder, rukovodilac projekta za mir i bezbjednost na Srednjem Istoku pri ogranku Fondacije Fridrih Ebert u Bejrutu, kaže: „Za iranski režim to je iskorak iz međunarodne izolacije i to u vrijeme kada se odnosi sa Zapadom kreću od jedne do druge najniže tačke.“

Vašington gubi uticaj

Iranu ide na ruku i to što je u razgovorima posredovala Kina koja trenutno ima opterećene odnose s nizom zapadnih država, zbog navodne špijunaže ili prijetnji Tajvanu i zbog bliskosti s Rusijom koja vodi rat u Ukrajini. Prema Šnajderu, Peking se tim posredničkim uspjehom pokazao kao srednjoistočna diplomatska sila. „To odgovara interesu Teherana da otjera Amerikance iz regiona ili makar da smanji njihov uticaj." 

Mohammed bin Salman
Mohammed bin Salman - Saudijska kraljevina još uvijek izuzetno nepoverljiva prema Iranu, tvrde analitičariFoto: Mandel Ngan/Pool/AFP/Getty Images

Već neko vrijeme Iran i Kina imaju sve bolje odnose. Proljeća 2021. potpisan je trgovinski sporazum čija vrijednost iznosi 372 milijarde evra. I Saudijska Arabija se upravo drukčije pozicionira na međunarodnom planu. Kada su navodno iranske rakete 2019. pogodile saudijska naftna postrojenja, Vašington kao tradicionalni zaštitnik Saudijaca reagovao je uzdržano. Razlog je saudijsko liderstvo u grupi arapskih zemalja koje su umiješane u rat u Jemenu, a to vašingtonska politička elita nikako ne voli.

Uzdržanost Sjedinjenih Američkih Država uz sve glasniju kritiku stanja ljudskih prava u Saudijskoj Arabiji motivisali su Rijad da makar djelimično preispita svoje dosadašnje partnerske odnose sa Vašingtonom. To se pokazalo prošlog septembra na sastanku Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK) kada je Saudijska Arabija prihvatila prijedlog Rusije da se nekoliko mjeseci smanji proizvodnja nafte kako bi se podigla njena cijena.

Sebastijan Zons kaže da je Saudijska Arabija time pokazala da se djelimično okreće od Sjedinjenih Američkih Država. „Ipak, to nije potpuna promena kursa koja bi vodila ka raskidu sa Sjedinjenim Američkim Državama ili Zapadom. Međutim, mora se uvidjeti da je približavanje Irana i Saudijske Arabije prvorazredni prioritet."

Moguće posljedice po region

Posljedice po čitav niz zemalja mogle bi da budu pozitivne. Prema Markusu Šnajderu, Iran bi mogao da smanji pokušaj destabilizacije u susjednim zemljama. To bi se odnosilo na Irak, gdje Iran ima znatan uticaj. Iranski saveznici u Libanu iz redova Hezbolaha mogli bi takođe pokazati veću kooperativnost. Čak je i u Jemenu moguć dogovor, smatra Zons. Izgleda da je Rijad u međuvremenu shvatio da ne može oružjem odlučiti sukob u svoju korist. Odlučujuće će biti to na koji način će obje strane, ali i sa njima povezani akteri u sukobima, sprovesti mogući dogovor.

Drugačije stoje stvari sa Izraelom, kojem Teheran redovno prijeti uništenjem i koji je 2020. sklopio sporazum sa državama Golfskog zaliva, Bahreinom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, koje Iran takođe doživljavaju kao prijetnju. Saudijska Arabija doduše još nema takav sporazum sa Izraelom, ali se godinama u tišini trudi da popravi odnose. Katarske panarapske novine sa sjedištem u Londonu „The New Arab" pišu da bi Saudijska Arabija takvom diplomatskom aktivnošću mogla da ostane po strani ako bi došlo do direktnog vojnog sukoba Sjedinjenih Američkih Država i Izraela s jedne i Irana s druge strane. 

Spannungen zwischen Iran und Saudi-Arabien
Iran i Saudijska Arabija žele da poprave svoje odnose.Foto: irdiplomacy

Iranu je Saudijska Arabija važnija od Izraela

Markus Šnajder smatra da je Rijad novu poziciju možda zauzeo zbog propasti atomskih pregovora koji su vođeni između Irana i Zapada: „Ako bi stvarno došlo do izraelsko-američkog vojnog napada na Iran, zemlje u Golfskom zalivu možda bi bile prve žrtve iranskih osvetničkih udara. Prošli napadi na infrastrukturu saudijske naftne industrije daju naslutiti šta bi moglo da uslijedi.“

Sebastijan Zons kaže da sve u svemu takva odluka pokazuje da trenutni glavni interes Saudijske Arabije nije zvanična normalizacija odnosa sa Izraelom, s kojim nezvanično i dalje pokušava da popravi odnose. „Ali, Saudijska Arabija želi trenutno prije svega da izbjegne zaoštravanje odnosa sa Iranom.“

Možda približavanje Teherana i Irana može donekle da umiri sukobe u regionu, ali za ljudska prava ono ne obećava ništa dobro. Brutalni postupci iranskog državnog rukovodstva prema protestnom pokretu u zemlji imaju katastrofalan bilans. A i Saudijska Arabija redovno krši ljudska prava. Ubistvo saudijsko-američkog novinara Džamala Kašogija u Istanbulu 2018. izazvalo je zgražavanje širom svijeta.

Sada i Teheran i Rijad prihvataju posredničku ulogu Kine u pregovorima, a i Peking redovno daje štof za međunarodne vijesti kada krši ljudska prava. Sebastijan Zons smatra da pri svakom daljem uzajamnom približavanju tih zemalja, ljudska prava „definitivno ne bi igrala nikakvu ulogu“.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu