1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Ukrajinske izbeglice u Nemačkoj: skoro polovina bi da ostane

14. jul 2023.

Veliki broj ukrajinskih izbeglica u Nemačkoj hteo bi da ostane dugoročno, pokazuje jedna studija. Najveći problemi su slabo poznavanje jezika i to što je retko ko zaposlen – a to znači i malo novca na raspolaganju.

https://p.dw.com/p/4TsVk
Jedan od sajmova zapošljavanja za ukrajinske izbeglice koji su prošle godine organizovali Privredna komora Berlina i Zavod za zapošljavanje
Jedan od sajmova zapošljavanja za ukrajinske izbeglice koji su prošle godine organizovali Privredna komora Berlina i Zavod za zapošljavanjeFoto: Christoph Soeder/dpa/picture alliance

Sve više izbeglica iz Ukrajine želi da duže ostane u Nemačkoj. To je glavni nalaz druge ankete u studiji o ukrajinskim izbeglicama u Nemačkoj koju sprovodi institut za društvena istraživanja Infas.

Čak 44 odsto ukrajinskih izbeglica koje su trenutno u Nemačkoj htelo bi da ostane „barem još par godina ili zauvek“. To je pet odsto više nego tokom ispitivanja u septembru prošle godine.

Trenutno EU odobrava ostanak izbeglica do marta naredne godine – za to nisu morali da podnose ni zahtev za azil, poput došljaka iz Sirije ili Avganistana. No još nije jasno šta će biti kad ovo pravilo istekne.

-pročitajte još: UNHCR: rekordan broj izbeglih i prognanih

Uče jezik, ali moraju još da uče

Sedam od deset Ukrajinaca kaže da ne bi ostalo u Nemačkoj zauvek. Među njima, 38 odsto bi se vratilo u Ukrajinu odmah nakon svršetka rata.

„Izbeglice čiji partneri ili partnerke žive u inostranstvu ređe žele da sami zauvek ostanu u Nemačkoj“, kaže Markus Grabka iz Nemačkog instituta za istraživanje privrede, koji je jedan od naručilaca studije.

Ukrajinske izbeglice: novi život u Nemačkoj

Takođe, o trajnom ostanku u Nemačkoj češće razmišljaju ljudi koji su već našli privatni smeštaj od onih koji su smešteni u domovima, hotelima ili pansionima. Danas 79 odsto izbeglica iz Ukrajine živi u privatnim stanovima – pet odsto više nego u septembru.

Troje od četvoro izbeglica prolaze ili su prošli barem jedan kurs jezika. „S druge strane, ima prostora za napredak, jer udeo izbeglih koji imaju vrlo dobro ili odlično znanje nemačkog jeste se udvostručio na osam odsto. Ali, to je i dalje malo“, kaže Nina Roter iz Saveznog zavoda za izbeglice i migracije.

Broj izbeglica (između 18 i 64 godine starosti) koje rade u Nemačkoj porastao je tek za jedan procenat na 18 odsto. Ocenjuje se da je i tu glavna prepreka slabo znanje jezika. Doduše, dve trećine ispitanika kaže da namerava da odmah ili uskoro traži posao.

„Posebno izbegle žene s malom decom imaju veoma nisku kvotu zaposlenosti od tri odsto. One u pravilu žive u Nemačkoj bez partnera“, kaže Julija Kosjakova iz nirnberškog Instituta za istraživanje tržišta rada.

-pročitajte još: Nemačka pomoć Ukrajinskim izbeglicama: Prvo euforija, a sada?

Važno da deca idu u vrtiće

Prema ovoj studiji, prosečni prihodi ukrajinskih izbeglica su svega 850 evra neto po domaćinstvu – skoro tri hiljade evra manje nego kod prosečnog domaćinstva u Nemačkoj.

Maltene sva školska deca ukrajinskih izbeglica idu u škole u Nemačkoj, ali je u vrtićima tek nešto više od polovine dece do šest godina.

„Razredi dobrodošlice“ za ukrajinske đake

„Za veliki broj ukrajinskih izbeglica u Nemačkoj važno je da postoji dovoljna ponuda mesta u vrtićima“, kaže Andreas Ete iz Saveznog instituta za demografska istraživanja iz Vizbadena.

„To je bitno za roditelje kako bi mogli da idu na kurseve jezika i posao, kao i za decu kako bi naučila jezik, imala strukturu u svakodnevici i stekla prijatelje“, dodaje Ete.

Od početka ruske agresije, u Nemačku je stiglo više od milion Ukrajinaca. Studija koju sprovode nemački instituti zato je zamišljena kao pomoć za političare i institucije.

Naručioci studije preporučuju političkom Berlinu da produži zaštitu za ukrajinske izbeglice i posle marta 2024. godine i da im otvori mogućnost dugotrajnog ostanka.

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.