1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Strah u varoši Frajtal

Hans Fajfer
7. septembar 2020.

Jedna teroristička grupa je 2015. izvršila bombaške napade na političare i izbegličke smeštaje u saksonskom gradu Frajtalu. Uoči početka drugog suđenja počiniteljima zločina, grad je podeljen.

https://p.dw.com/p/3i4OT
Foto: picture-alliance/dpa/A. Burgi

Svakodnevica Štefi Brahtel zvuči kao iz nekog trilera. „Šta te čeka iza sledećeg automobila? Ili šta te čeka kad se otvore vrata lifta?" Već pet godina Brahtel sebi svakodnevno postavlja ta pitanja. „Sve je počelo s uvredama na internetu. Onda sam imala osećaj da me neko prati. U avgustu 2015. je u moje poštansko sanduče postavljena eksplozivna naprava. A napadnut je i moj sin."

Brahtel živi u zapravo idiličnom gradiću. Frajtal ima 40.000 stanovnika. U blizini je Drezden, sa svojim luksuzom, kulturom i mnoštvom turista. Nezaposlenost je niska.

Ali tada se život Štefi Brahtel pretvorio u pakao. Ona je bila odlučila da pomaže izbeglicama koje dođu u Frajtal. Ali, pre izgbeglica stigla je mržnja nekih sugrađana. Kad se doznalo da će izbeglice biti smeštene u jedan bivši hotel, stotinek stanovnika tog grada je nedeljama protestovalo.

Protest se pretvorio u teror

Nemačka i Evropa te 2015. gledaju slike stravičnoga građanskog rata u Siriji i stotina hiljada oičajnika koji peške ili u prepunjem čamcima kreću na nesiguran ptu ka Evropi. Mnogi se utapaju u Sredozemnom moru.

Ali u Frajtalu neki u televizijske kamere izjavljuju: „Oni dobijaju sve, a meni niko nije ništa dao!" I te slike su obišle svet, slike hladne, bogate Nemačke.

Štefi Brahtel
Štefi BrahtelFoto: picture-alliance/dpa/S. Kahnert

Agresija sugrađana jako je pogodila Štefi Brahtel. „Bilo mi je strašna spoznaja da mržnja i predrasude dolaze iz moga grada. Volim Frajtal i Drezden. Tu sam rođena i imala sam sretno detinjstvo. Ali ovo je ružno lice mog grada."

Te 2015. nije sve ostalo na demonstracijama. Iz mase su nastale neke građanske inicijative. Osnivaju građanske straže i pokreću kampanje pune laži. Jedna inicijativa se nazvala „Grupa Frajtal" i ubrzo se istakla po zlu.

Pre dve godine je šest članova i pomagača te grupe osuđeno na dugogodišnje kazne zatvora. U obrazloženju Višeg zemaljskog suda u Drezdenu kaže se da su osnovali terorističku organizaciju kako bi sprovodili „bombaške napade na smeštaje za izbeglice, stanove, kancelarije i vozila političkih neistomišljenika. Time su optuženi hteli da stvore klimu straha i represije."

Bombaški napadi

U čet grupama oni su rasistički vređali izbeglice i klevetali pomagače kao što je Štefi Brahtel. Uprkos sudskoj presudi, Brahtel se i dalje plaši. Ni danas ne napušta kad se smrači. Jer smatra da je. mržnja obuzela više ljudi od onih koji su osuđeni. Puno više.

„Čovek se oseća bespomoćno", kaže ova žena. „Uvek sam samouvereno išla kroz život. A onda pretnja dođe bliže. I onda na internetu čitam uvrede i informacije o sopstvenoj porodici. Onda te obuzme paranoja."

Prvo suđenje grupi Frajtal
Prvo suđenje grupi Frajtal, Drezden 7.03.2020.Foto: picture-alliance/dpa/S. Kahnert

Pred Višim zemaljskim sudom u Drezdenu u ponedeljak (7. septembar) počinje drugo suđenje članovima i pomagačima terorističke „Grupe Frajtal". Ovaj put je optuženo još četvoro ljudi. Jedan od njih je tada bio član Gradskog veća.

Mihael Rihter od suđenja očekuje da svi shvate da je počinilaca bilo više, da nije bila u pitanju samo šačica „balavaca". Rihter je tada takođe bio u gradskom Veću kao predstavnik Levice, zato su i njega napali. „Imao sam priliku da pročitam spise. Ti ljudi su znali svaki moj korak. Nakon bombaškog napada na moj auto, hteli su da u vazduh dignu i moj novi auto sa mnom u njemu. Sve su znali."

Kritika gradonačelnika

Gradonačelnik i brojni drugi političari su nastojali da spuste loptu i umanje značaj nasilja u Frajtalu. Izgledalo je da ih više brinu negativni napisi u štampi nego mržnja i teror. Nakon bombaških napada, govorilo se da su to počinili „balavci".

Na upit DW o događajima iz 2015, ured gradonačelnika je odgovorio samo pisanim putem. Za gradonačelnika su to bili „neprihvatljiva dela jedne male grupe". Nema reči o tomu da su neki sugrađani bombaške napade na izbeglice komentirali rečima: „Pa to nisu Nemci." Nema reči ni o ugrožavanju gradskog većnika.

Mihael Rihter
Mihael RihterFoto: picture-alliance/dpa/A. Burgi

Kao gradski većnik je Mihael Rihter 2017. dobio uvid u optužnicu i odlučio da napusti Frajtal. „Jedan od doušnika napadača je stanovao u susednom stanu. Kad sam nakon bombaškog napada dobio novi auto, on je odmah fotografije poslao 'Grupi Frajtal'."

Rihter je devet meseci bio na bolovanju i preselio se u susednu pokrajinu Bavarsku. Posvetio se sasvim drugim poslovima, radeći na seoskom imanju. „Sad živim slobodno. Mogu slobodno da kažem svoje mišljenje. Iako sam ovde u Bavarskoj kao levičar izuzetak."

Na pitanje, da li žali za Frajtalom, samo se glasno smeje. „Ne čeznem za Frajtalom. Nedostaju mi samo ljudi za koje me vežu pozitivna sećanja."

Štefi Brahtel ima utisak da su suđenja ipak nekim otvorila oči da je u pitanje desničarski teorizam, a ne sitnice. Njoj više niko ne preti, ali nije sigurna da je lekcija sasvim naučena. „Mislim da bi to opet moglo da se dogodi. Optužen je samo vrh ledenog brega. Ovde u gradu žive još mnogi koji su to podržavali ili aplaudirali. Opasnost još uvek postoji."

Šta je s izbeglicama?

Nezadovoljnici su dolazak izbeglica 2015. prikazivali kao propast Zapada. U gradu je ostalo 120 izbeglica, dakle jedan na 325 stanovnika. Svi su smešteni u stanovima, po celom gradu, kažu u Gradskoj upravi za DW. Mnogi od njih su angažovani u sportskim klubovima ili građanskim inicijativama.

Desničarski protesti ispred smeštaja za izbeglice u Frajtalu juni 2015.
Desničarski protesti ispred smeštaja za izbeglice u Frajtalu juni 2015.Foto: picture-alliance/AP Photo/J. Meyer

Ali, čini se da je u nekim delovima stanovništva ostala mržnja.

U maju ove godine je nepoznata osoba pljunula jednu tamnoputu ženu u Frajtalu i prijetila joj. Dva meseca ranije iz jednog automobila se čulo izvikivanje nacističke parole „Zig hajl". Po fasadama i automobilima se povremeno iscrtavaju nacistički simboli.

Svakako, većina ljudi ne mrzi nikoga niti odobrava. Ali većina uporno ćuti.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android