1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Nezadovoljstvo zbog Rezolucije o Srebrenici

Zorica Ilić priredila izbor iz štampe
30. april 2024.

Tačan tekst planirane rezolucije o Srebrenici još nije poznat, ali ona izaziva veliko nezadovoljstvo u Beogradu zbog definicije „genocidan narod“, piše švajcarski list „Noje Cirher cajtung“.

https://p.dw.com/p/4fLzT
Generalna skupština UN, na inicijativu Nemačke i Ruande, uskoro bi trebalo da se izjasni o rezoluciji o Srebrenici
Generalna skupština UN, na inicijativu Nemačke i Ruande, uskoro bi trebalo da se izjasni o rezoluciji o SrebreniciFoto: ANGELA WEISS/AFP

„Nemamo ništa protiv osude ratnih zločina u Bosni i drugde, ali smo protiv toga da srpski narod bude okarakterisan kao genocidan“, citira Noje Cirher cajtung ministra spoljnih poslova Srbije Ivicu Dačića. Švajcarski list navodi da, „ono što je razljutilo“ Dačića jeste rezolucija Ujedinjenih nacija o genocidu počinjenom u Srebrenici 1995. godine. Nju su, podseća se, predložile Nemačka i Ruanda, a o njoj bi početkom maja trebalo da se izjasni Generalna skupština UN.

„Otada srpski mediji izveštavaju o užurbanim naporima beogradske diplomatije da ubedi države-članice UN da bar budu uzdržane prilikom glasanja“, piše list i dodaje da predsednik Srbije Aleksandar Vučić kritikuje to što je priprema rezolucije „protekla u tajnosti i u potpunoj tišini“.

„Tačan tekst planirane rezolucije o Srebrenici još nije poznat. Ono što se delimično zna jeste da bi 11. jul trebalo da u celom svetu bude proglašen za dan sećanja na masakr. Rezolucija osuđuje ’svaki pokušaj negiranja genocida’. Uz to ona podržava ’sve napore da počinioci tog masakra budu izvedeni pred međunarodne sudove’“, piše švajcarski list i podseća da je glavni počinilac, Ratko Mladić, 2017. u Hagu osuđen na doživotni zatvor.

List piše i da se u rezoluciji „ne pominje Srbija ili Republika Srpska“, a „podrazumeva se ni ’genocidni’ karakter’ srpsko naroda. Rezolucija se fokusira na žrtve i njihovu rodbinu. Ali, to ne sprečava srpske režimske političare i njihove medije da govore o napadu na ugled srpskog naroda“, piše Noje Cirher cajtung.

Memorijalni centar Potočari u Srebrenici (arhivska fotografija)
Memorijalni centar Potočari u Srebrenici (arhivska fotografija)Foto: DW/Zdravko Ljubas

Jevrejski autoriteti u raspravi o pojmu genocida

„U debati je zvanična Srbija mobilisala i jevrejske eksperte kao ključne svedoke“, piše list. „Među njima su i ugledni istoričar i istraživač genocida Jehuda Bauer, bivši direktor Međunarodnog centra za proučavanje Holokausta Jad Vašem. U jednom kratkom videu Bauer kaže da se u Srebrenici nije dogodio genocid, već masovno ubistvo. Takvih slučajeva, kaže Bauer, ima na stotine u istoriji.“

„I Efraim Zurof, bivši direktor centra Simon Vizental u Jerusalimu, takođe se uključio u diskusiju rekavši da je očigledno da je u Srebrenici počinjen težak ratni zločin. Ipak, kako je dodao, srpski počinioci sistematski su ubijali samo muškarce i mladiće, a poštedeli su žene. Zbog toga, rekao je, ne može biti reči o genocidu“, piše list.

Zurof je, kako se dalje navodi, u autorskom članku za „Jeruzalem Post“ kritikovao politizaciju pojma genocid koji je svojom upotrebom postao propagandno oružje koje koriste grupe žrtava širom sveta da bi zahtevale satisfkaciju i naknadu, napisao je Zurof, a preneo švajcarski list.

„S druge strane“, kako piše Noje Cirher cajtung, „bosanski mediji u Sarajevu citiraju jevrejskog profesora prava Menahema Rozensafta s njujorškog univerziteta Kolumbija koji prebacuje Zurofu da genocid pogrešno predstavlja kao apstraktni koncept i da ga čini predmetom intelektualne sofistike. Međutim, kaže Rozensaft, genocid je ustaljeni termin u međunarodnom pravu: javlja se ’kada je namera da se ubistvom i drugim merama uništi etnička ili verska grupa u celini ili delimično’. Upravo to su jasno rekli sudovi u Hagu u slučaju Srebrenica,“ navodi se u tekstu.

Glavni počinilac, Ratko Mladić, 2017. je u Hagu osuđen na doživotni zatvor
Glavni počinilac, Ratko Mladić, 2017. je u Hagu osuđen na doživotni zatvorFoto: picture-alliance/AP Photo/P. Dejong

Rezolucija o Srebrenici – doprinos pomirenju?

Upravo to, podseća list, poriče Milorad Dodik, predsednik Republike Srpske, koji koristi izraz zločin u Srebrenici, i koji izražava poštovanje i saučešće žrtvama, ali kaže i da genocida tamo nije bilo. List podseća da je Dodik pak „u jednom drugačijem geopolitičkom okruženju, kada se pristup Evropskoj uniji činio predvidljivim, rekao da tačno zna šta se u Srebrenici dogodilo: ’Bio je genocid, kojeg je utvrdio sud u Hagu’, rekao je Dodik 2005.“

List takođe podseća da je 2010. godine Skupština Srbije usvojila deklaraciju o Srebrenici u kojoj se „osuđuje ’zločin protiv bosansko-muslimanskog stanovništva’ i to ’onako kako ga je utvrdio Međunarodni krivični sud’. Kao što je poznato, sud je koristio izraz genocid“, piše list i ocenjuje da je „takav gest danas nezamisliv“.

Na kraju, u članku Noje Cirher cajtunga se zaključuje: „Rezolucija UN o genocidu u Srebrenici je veoma opravdana kao gest prema žrtvama. Međutim, to nije doprinos pomirenju Srba i Bošnjaka, kako pišu njeni sponzori.“

Kancelar „impresioniran Crnom Gorom“

List Frankfurter algemajne cajtung piše o sastanku nemačkog kancelara Olafa Šolca i crnogorskog premijera Milojka Spajića u Berlinu.

„Nemački kancelar Olaf Šolc bio je ’impresioniran’ odlučnošću Crne Gore da okonča pregovore na njenom putu ka članstvu u Evropskoj uniji. Tokom susreta s premijerom Milojkom Spajićem u ponedeljak u Berlinu, Šolc je izrazio optimizam kada je reč o tom prijemu – ali nije naveo datum.“

Milojko Spajić i Olaf Šolc u Berlinu
Milojko Spajić i Olaf Šolc u BerlinuFoto: Michael Kappeler/dpa/picture alliance

„Šanse za prijem Crne Gore su, gledano iz mog ugla, velike. Nijedna zemlja u regionu trenutno ne napreduje odlučnije da ispuni neophodne preduslove“, rekao je Šolc.,a  prenosi frankfurtski list.

Crna Gora, kako je rekao kancelar, „pre svega napreduje na području pravne države“. Takođe, dodao je, ona „stoji na kursu EU kada je reč o ratu Rusije protiv Ukrajine“.

Spajić je sa svoj strane garantovao da njegova vlada deluje odlučno i da će nastaviti s reformama pravosuđa.

Nemački list obaveštava svoje čitaoce da su se Šolc i Spajić „sastali uoči 20. godišnjice velikog proširenja Evropske unije na istok“.