1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PolitikaUkrajina

Ukrajina: Izbori usred rata?

Lilia Rzheutska
9. studenoga 2023

Predsjednik Zelenski smatra da se zbog rata, odnosno ruske agresije na Ukrajinu, trenutno u toj zemlji ne mogu održati izbori. Ta je odluka povod brojnim diskusijama. Što na to kažu Ukrajinci?

https://p.dw.com/p/4Yb3U
Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine
Volodimir Zelenski, predsjednik UkrajineFoto: Efrem Lukatsky/AP/picture alliance

„Ne vjerujem da je sad pravo vrijeme za izbore", rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u svojoj dnevnoj video-poruci obavljenoj 6. studenog. Po njegovom mišljenju je u ratnim vremenima, u kojima postoje bezbrojni izazovi „apsolutno neodgovorno tek tako, lakomisleno i poput igre pokera, u društvu tematizirati pitanje izbora".

Tome je prethodila unutarnjopolitička debata o tome je li zbog ruskog rata protiv Ukrajine zapravo nemoguće održavanje izbora. Regularni parlamentarni izbori su se trebali održati koncem listopada ove godine, a u ožujku iduće godine i predsjednički.

Proturječni signali predsjednika

Već tijekom ljeta je Zelenski u jednom intervjuu jasno rekao kako je skeptičan oko ideje održavanja izbora u Ukrajini u ratnim okolnostima. Izborna mjesta bi se trebala organizirati u blizini bojišta, rekao je on, te dodao kako bi promatrači morali biti aktivni i u „rovovima“ na fronti. Nešto kasnije je Zelenski za jednu portugalsku televiziju izjavio kako bi se kandidirao na predsjedničkim izborima ako se oni budu održali već i prije kraja rata. U listopadu je na koncu za talijansku TV-postaju Sky TG24 rekao da bi se izbori mogli održati i pod ratnim pravom, pod uvjetom da parlament i vlada uspiju pronaći odgovore na sve izazove.

Oleksij Koshel, voditelj nevladine organizacije Odbor birača Ukrajine
Oleksij Koshel, voditelj nevladine organizacije Odbor birača UkrajineFoto: Privat

Promjena retorike predsjednika je, kako kaže Oleksij Koshel, direktor nevladine organizacije Odbor birača Ukrajine, „tipičan način postupanja za tabor Zelenskog od 2019.: najprije se distribuira neku izjavu kako bi se moglo procijeniti reakciju javnosti. Da, bili bi spremni održati izbore. Ali ankete pokazuju da Ukrajinci za to trenutno nisu spremni“, kaže Koshel za DW.

A jedna od tih anketa kijevskog Međunarodnog instituta za sociologiju (KIIS) pokazala je da je trenutno 81 % ispitanika mišljenja da se izbore u Ukrajini ne bi trebalo održavati sad, tijekom rata – već tek nakon kraja rata. To je bio „hladan tuš“ za Zelenskog i njegov tim, dodaje Koshel. 

Tko inzistira na izborima?

Pritom je u Ukrajini zapravo zakonom zabranjeno održavati predsjedničke, parlamentarne ili lokalne izbore dok je na snazi ratno pravo. Ono je uvedeno u veljači 2022. i od tada u nekoliko navrata produženo. Ali zašto se onda uopće u Ukrajini vodi javna diskusija o održavanju izbora?

Petro Oleščuk, politolog na kijevskom Sveučilištu Taras Ševčenko, pretpostavlja da zapadni partneri Ukrajine vrše pritisak na Zelenskog da se izbori održe. „Oni to rade kako bi zapravo mogli poručiti svojim građanima: 'Eto, pogledajte, mi podržavamo jednu demokratsku državu i demokratske vrijednosti'“, dodaje ovaj stručnjak.

Već u svibnju je predsjednik Parlamentarne skupštine Vijeća Europe (PACE) Tiny Kox rekao da bi Ukrajina usprkos ratu trebala organizirati izbore, budući da je na to obvezuje i Povelja Vijeća Europe. A u kolovozu je američki republikanski senator Lindsey Graham tijekom posjeta Kijevu iznio isto mišljenje. „Htio bih da se u ovoj zemlji održe slobodni i pošteni izbori, pa i usprkos tome što je ona napadnuta. U prošlosti je Ukrajina bila jako korumpirana zemlja. Američki narod bi trebao znati da se Ukrajina promijenila", rekao je on tada.

Volodimir Fesenko, voditelj ukrajinskog Centra za primijenjena politička istraživanja „Penta“, smatra da se od Ukrajine zahtijeva da održi izbore kako bi se spriječilo kritike o tome da bi se ta zemlja možda polako mogla početi pretvarati u diktaturu. U tom se kontekstu često navodi argument kako se izbori održavaju čak i u Rusiji. Pritom, dodaje ovaj stručnjak, vladajuća garnitura u Kijevu smatra da je sad zapravo najbolje vrijeme za izbore, zato što praktički ni nema ozbiljnijih političkih konkurenata aktualnom predsjedniku.

Umjesto u rat, ilegalno preko granice

„Što rat bude duže trajao, to će više opadati rejting Zelenskog i vladajuće stranke Sluha narodu (Sluga naroda) Zato oni i smatraju da je sad pravo vrijeme za kapitaliziranje popularnosti Zelenskog, odnosno njezino pretvaranje  u glasove birača“, objašnjava Fesenko. No, na drugoj strani mnogi Ukrajinci strahuju od toga da bi predizborna kampanja mogla zahtijevati previše resursa, koji su zapravo potrebni za obranu zemlje. Osim toga, trenutno se nekoliko milijuna ukrajinskih građana nalazi u inozemstvu, kao izbjeglice – što bi dodatno otežalo odlazak na birališta.

Bez ozbiljnih konkurenata…

Fesenko procjenjuje kako bi na predsjedničkim izborima Zelenskom ozbiljno mogao parirati samo vrhovni zapovjednik oružanih snaga, general Valerij Zalužni – koji uživa iznimno veliki ugled u ukrajinskom društvu. No, Zalužni do sada nikada nije signalizirao da ima političke ambicije. On se ionako neće kandidirati na izborima jer svoju budućnosti vidi u vojsci, smatra Fesenko. A svi drugi predsjednički kandidati po njegovom mišljenju uživaju znatno manju potporu biračkog tijela od aktualnog predsjednika.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu