1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PanoramaEuropa

Sud EU-a: status izbjeglice ženama žrtvama nasilja

20. siječnja 2024

Ženama se može dodijeliti izbjeglički status ako im prijeti “fizičko ili psihičko nasilje” u zemlji porijekla. To uključuje seksualno nasilje i nasilje u obitelji, presudio je Sud Europske unije.

https://p.dw.com/p/4bMpj
Mlada žena s otiskom dlana na licu, obojanog u crveno
Ojačan položaj žena u borbi protiv femicidaFoto: Luca Bruno/AP Photo/picture alliance

Prema navodima Suda Europske unije slučaj koji je doveo do ove presude, objavljene u utorak (16.1.), odnosio se na razvedenu muslimanku koju je obitelj bila prisilila na brak. Njezin suprug, turski državljanin kurdskog porijekla, stalno joj je prijetio i tukao ju. Ako bi se vratila roditeljima, život bi joj bio ugrožen. Zato je zatražila međunarodnu zaštitu u Bugarskoj. Sud EU-a se sada bavio ovim slučajem - koji se odnosi i na prijetnju tzv. "ubojstvom iz časti".

Žene kao društvena skupina

Izbjeglički status se dodjeljuje kada je netko proganjan zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, političkog mišljenja ili pripadnosti određenoj društvenoj skupini i zbog toga mora napustiti svoju zemlju, navodi Sud EU-a. I iznosi mišljenje da se žene u cjelini mogu smatrati društvenom skupinom, pa zaključuje: ako su „u zemlji porijekla izložene fizičkom ili psihičkom nasilju zbog svog spola, uključujući seksualno nasilje i nasilje u obitelji”, može im se priznati status izbjeglice.

Čak i ako dotična žena ne ispunjava izvorne "izbjegličke karakteristike”, može joj se odobriti supsidijarna zaštita, navodi Sud EU-a. Ovo se primjenjuje ako je žena stvarno u opasnosti da postane žrtve nasilja ili ubojstva.

Konkretno, prijetnje člana obitelji ili zajednice "zbog uočenog kršenja kulturnih, vjerskih ili tradicionalnih normi" mogu dovesti do prava na supsidijarnu zaštitu, navodi Sud.

Sudnica Suda EU-a
Sud EU-a je pojasnio kada ženama izloženima nasilju moraju biti odobreni azil i supsidijarna zaštitaFoto: /Patrick Scheiber/imago

Političari i nevladine organizacije načelno pozdravljaju ovu odluku

"Ovo je vrlo važna odluka za zaštitu žena od nasilja u obitelji i seksualnog nasilja zato što jasno stavlja do znanja da Europska unija mora od nasilja u obitelji u njihovim matičnim zemljama zaštititi i žene koje nemaju putovnicu neke članice EU-a", rekao je za DW član Europskog parlamenta iz stranke Zelenih Terry Reintke.

Predsjednik Odbora za prava žena i ravnopravnost spolova te član Kluba socijaldemokratskih zastupnika u Europskom parlamentu Robert Biedron prepoznaje presudu Suda EU-a kao "važan korak ka promoviranju integrativnog i suosjećajnog pristupa u europskoj politici azila".

I organizacije Terre des Femmes i Pro Asyl pozdravljaju presudu. Karl Kopp, glasnogovornik Pro Asyla za Europu, smatra da je ovime pravni status žena ojačan. Stephanie Walter, konzultantica u nevladinoj organizaciji Terre des Femmes, smatra da je ova presuda dobrodošla jer jača položaj žena izloženih nasilju u obitelji.

Theresa Reintke
Terry Reintke: "Ovo je veoma važna presuda za zaštitu žena" Foto: Philippe Stirnweiss/EP

Značaj i domet presude

No u razgovoru za DW Stephanie Walter je skeptična što se tiče toga hoće li ova odluka nešto promijeniti u njemačkoj praksi. Jer, u njemačkim upravnim sudovima se u mnogim slučajevima već donose odluke prema standardima postavljenima ovom presudom. Ona smatra je „glavni problem ipak negdje drugdje". Kako bi pogođene žene mogle iznijeti razloge za dobivanje azila, potreban im je određeni okvir poput sigurnog smještaja i pristup specijaliziranim savjetovalištima, smatra Walter. Žene također često ne znaju da su sakaćenje genitalija, prisilni brak ili nasilje u obitelji razlozi za bijeg, koje bi morale predočiti nadležnim vlastima na prvom saslušanju.

Stručnjak za migracije Kopp naglašava da sada sve ovisi o implementaciji presude u svakoj pojedinačnoj državi. Međutim, općenito ocjenjuje učinak presude pozitivnim.

Ako se odluka pravilno implementira, više žena će dobiti zaštitu u budućnosti. Njome se također osigurava da se "dostignuća Istanbulske konvencije primjenjuju u postupku azila”.

Rat kao katalizator obiteljskog nasilja

Značaj Istanbulske konvencije za presudu

Istanbulska konvencija, punim imenom Konvencija Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, obvezuje zemlje potpisnice na niz mjera osmišljenih radi zaštite žena od nasilja. EU se službeno pridružila ovom sporazumu 1. lipnja 2023.

Iako su ga potpisale sve države EU-a, još ga nisu ratificirale Bugarska, Češka, Mađarska, Litva i Slovačka. U svojoj najnovijoj presudi Sud Europske unije se izričito poziva na Istanbulsku konvenciju.

Prema riječima parlamentarca EU Terryja Reintkea, ovakva presuda je bila moguća tek nakon što je EU pristupila Istanbulskoj konvenciji. Bruxelles je pozvao preostale države da ratificiraju taj dokument.

Poljski europarlamentarac Robert Biedron naglašava da je pristupanje Europske unije Istanbulskoj konvenciji također "simbol spremnosti EU-a da eliminira nasilje nad ženama". On naglašava:: „Stajat ćemo iza toga!"

Ovaj tekst izvorno je objavljenna njemačkom jeziku.