"Nuklearni otpad ujedinio političare u BiH"

O sporu zbog planova Hrvatske da nuklearni otpad odlaže na granici s Bosnom i Hercegovinom piše i današnji Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ). Autor Michael Martens (dopisnik FAZ-a iz Beča) na početku teksta podsjeća na „neobičnu vlasničku strukturu“ još iz vremena bivše Jugoslavije, kada su dvije socijalističke republike financirale nuklearnu elektranu kao zajedničko poduzeće.

Također napominje da je početkom 1990-ih postojala bojazan da bi srpska strana mogla raketirati nuklearnu elektranu Krško, ali „do toga, srećom, nikada nije došlo".

"Ne ovdje!"

S obzirom da ističe prijelazna uredba po kojoj se udio hrvatskog otpada privremeno čuva u Sloveniji, tražilo se mjesto u Hrvatskoj za odlaganje nuklearnog otpada iz Krškog. Izabrana su četiri mjesta, ali je svuda došlo do očekivanog prosvjeda: „Ne ovdje!" „Na kraju je izbor pao na skladište bivše jugoslavenske vojske u planinskom vijencu Trgovska gora, nedaleko od Dvora“, podsjeća FAZ.

U tekstu se ističe da je prije Drugog svjetskog rata u Dvoru živjelo oko 27.000, a danas jedva 6.500 ljudi; te da „ogromna većina stanovništva pripada srpskoj manjini". Autor ukazuje da je „to mjesto gospodarski nevažno i u Zagrebu nema lobi“. „Tako da ne čudi što se upravo tamo treba odlagati nuklearni otpad. (...) A ljudi u Dvoru su se upravo ponadali da bi zapušteni kraj mogli oživjeti ekoturizmom."

Ogorčenje i na drugoj obali

FAZ piše da ogorčenja ima i na drugoj obali, u BiH, u Novom Gradu koji pripada Republici Srpskoj. Dodaje se kako je hrvatski premijer Andrej Plenković nedavno na zajedničkoj sjednici dviju vlada (BiH i Hrvatske) u Zagrebu uvjeravao ljude da „ne postoji nikakav rizik“. „Jer tu se neće skladištiti visoko radioaktivni otpad, kao što su ostaci nuklearnog goriva, već korištena zaštitna odjeća, oprema i sličan materijal."

Na pitanje jednog novinara „zašto odlagalište nuklearnog otpada treba graditi na samom rubu Hrvatske, na granici s Bosnom i Hercegovinom, ako je već tako sigurno", Plenković je odgovorio da je to „suverena odluka hrvatske vlade" i dodao kako Hrvatska ne želi ugroziti ni sebe niti „prijateljsku Bosnu i Hercegovinu" – stoji dalje u tekstu.

Skepsa u BiH

„No u prijateljskoj BiH se to sve čulo, ali skepsa ostaje", piše Martens. I ističe kako je premijerka BiH Bojana Krišto najpomirljivija te da je činjenica da je „Krišto bosanska Hrvatica i da pripada HDZ-u Bosne i Hercegovine, sestrinskoj stranci Plenkovićevog hrvatskog HDZ-a, možda doprinijela ovoj popustljivosti."

„U svakom slučaju, većina drugih bosanskohercegovačkih političara ima manje razumijevanja“, primjećuje FAZ.  „Ministar gospodarstva Staša Košarac, Srbin iz stranke Milorada Dodika, želi uključiti EU i njenog Visokog predstavnika za vanjsku politiku Josepa Borrella kao posrednike kako bi spriječili izgradnju. (...) Čak i Dodik u ovom slučaju ima isti stav kao i većina u Sarajevu."

Projekt želi spriječiti i bosanskohercegovački parlamentarac Jasmin Emrić, piše FAZ i prenosi izjavu tog političara: "Probudimo se, jer još nije kasno. Dugujemo to budućim generacijama."

Autor zaključuje da je „barem otpor hrvatskom deponiju nuklearnog otpada ujedinio (skoro) sve političke snage u Bosni – što je prava rijetkost“.

priredio: S. Savić

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu