NATO: Rusija ne smije pobijediti

Ministar vanjskih poslova najveće i vojno najvažnije članice NATO-a Antony Blinken iz SAD-a je na konferenciji za novinare u Bukureštu detaljno razjasnio kurs Saveza.

Najoštrije je osudio način vođenja rata ruskog vladara Vladimira Putina jer je činio napade na infrastrukturu u Ukrajini kako bi lišio ljude osnovnih sredstava za život. „On usmjerava vatru na civile. Ova brutalizacija ratovanja je barbarska", rekao je Blinken u Bukureštu.

NATO je složniji nego ikada, rekao je Blinken. „Njegova strategija do sada nije uspjela i neće uspjeti. Dokazat ćemo Putinu da griješi.” Sjedinjene Države su do sada isporučile Ukrajini oružje u vrijednosti 19 milijardi dolara. Blinken je rekao da su sve ostale članice (29 zemalja) dale još 21 milijardu dolara.

Želja za „Patriotom"

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba ponovo je u Bukureštu zahtijevao da se Ukrajini isporuči više sustava za proturaketnu obranu. „Treba nam ‚Patriot‘", rekao je Kuleba. Ali, vrlo je neizvjesno bi li SAD ili neki drugi saveznici, na primjer Njemačka, mogli prebaciti obrambene sustave tipa Patriot u Ukrajinu. S obzirom da bi ukrajinskim vojnicima bili potrebni mjeseci obuke, sustavima bi i dalje morali upravljati vojnici NATO-a.

NATO bi tako neminovno postao direktna strana u ratu, što želi izbjeći po svaku cijenu.

No, američki državni tajnik Blinken je ipak jasno rekao da Sjedinjene Države u najmanju ruku razmišljaju o jačanju sustava proturaketne obrane. "Hitno radimo na popravci što većeg dijela infrastrukture. Istovremeno, moramo braniti infrastrukturu najbolje što možemo. O tome sada razmišljaju naši vojni planeri", rekao je Blinken. Nema smisla obnavljati elektrane i dalekovode koji bi onda ponovo bili uništeni ruskim napadima. Ali, američki državni tajnik nije govorio o pojedinostima.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je u utorak da se „razgovori o Patriotu nastavljaju”. Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock također je bila nejasna. „Vojna podrška i zimska pomoć su dvije strane iste medalje. Naravno, mi smo u stalnom kontaktu s Ukrajinom i NATO-om o tome kako da ojačamo samoobranu", rekla je Baerbock u Bukureštu.

NATO-ovi diplomati ne vide kako bi Njemačka mogla premjestiti sustave Patriot direktno u Ukrajinu kao što je sugerirala Poljska. NATO bi morao dati odobrenje za ovo, s obzirom da je proturaketni sustav Patriot integriran u protuzračnu obranu NATO-a. Osim toga, SAD bi imao glavnu riječ, jer je sustav Patriot stavljen na raspolaganje njemačkoj vojsci Bundeswehru.

Reorganizirati odnose s Kinom

Drugog dana sastanka u Rumunjskoj NATO se nije samo bavio Rusijom, već po prvi put formalno i izazovima i prijetnjama koje predstavlja Kina, koja se pak pokazala kao bliska saveznica Rusije. U novom strateškom konceptu Saveza kineska komunistička diktatura se vidi kao dugoročni konkurent i sistemski suparnik. "Ne želimo sukob s Kinom. Želimo izbjeći sukobe. Ne želimo hladni rat", rekao Blinken.

Glavni tajnik NATO-a Stoltenberg je također spomenuo u kojoj mjeri aktualni sukob s Rusijom pokazuje koliko je opasna ovisnost o jednom dobavljaču i jedinstvenom lancu opskrbe. Stoga kineske proizvode treba držati podalje od kritične infrastrukture u Europi i SAD-u.

U razmatranjima NATO-a se navodi da izvoz sigurnosno relevantne tehnologije u Kinu treba izbjegavati. Međutim, nisu svih 30 država članica na istom strogom kursu kao vodeća sila NATO-a, SAD. Ali: „Sloga unutar NATO-a, a i s Europskom unijom se povećava“, rekao je američki državni tajnik Antony Blinken.

Talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani je, međutim, rekao da je Kina potrebna kako bi utjecala na Rusiju i zbog rada na miru u Ukrajini. "Kina je trenutno najbolji prijatelj Rusije. Kada je u pitanju postizanje nečega u Rusiji, potrebna nam je Kina. To nije jednostavno", rekao je Tajani za DW. Dodao je da su ekonomski odnosi i tržište u Kini također izuzetno važni. A američki državni tajnik Blinken je pojasnio: „Tu se ne radi o širenju NATO-a na Aziju."

Podrška ugroženim državama

NATO je u srijedu održao savjetovanja s Gruzijom, Moldavijom i Bosnom i Hercegovinom: tri zemlje koje su pod različitim pritiscima zbog ruskog napada na Ukrajinu.

NATO namjerava nastaviti vojnu suradnju s Gruzijom, čije je pokrajine Abhaziju i Južnu Osetiju okupirala Rusija. Gruzija ima za cilj pridružiti se Savezu, što joj je obećano na samitu 2008. također u Bukureštu. Opskrba Moldavije energijom jako je otežana zbog ruskih napada na susjednu Ukrajinu. Ta zemlja će dobiti zimsku pomoć od zemalja NATO-a.

U politički nestabilnoj Bosni i Hercegovini treba potisnuti ruski utjecaj, koji se prvenstveno provodi preko bosanskih Srba. „Bosna i Hercegovina je izuzetno važna", rekla je slovenska ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon za DW u Bukureštu. "Želimo da zemlja dobije status kandidata za Europsku uniju do kraja godine. To bi poslalo snažan politički signal koji bi utjecao na cijeli zapadni Balkan. Tu nećemo ostaviti nijednu zemlju", kaže Tanja Fajon.

Sve balkanske zemlje se mora podržati jer su sve u nemilosti različitih geopolitičkih interesa. Hrvatska je uz Sloveniju već članica NATO-a i Europske unije. Srbija, Kosovo i Bosna i Hercegovina ne pripadaju nijednoj od organizacija. Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Albanija su članice NATO-a.