1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PolitikaSjeverna Amerika

Mogu li Kina i SAD okončati ukrajinski rat?

Christoph Hasselbach
29. ožujka 2023

Ako bi htjela, Kina bi mogla izvršiti veliki pritisak na Rusiju. Istodobno, u Sjedinjenim Američkim Državama širi se umor od rata. Iako su rivali, Washington i Peking bi mogli djelovati u smjeru mira.

https://p.dw.com/p/4PNTJ
Indonesien Bali G20-Gipfel | Treffen Xi Jinping, Präsident China & Joe Biden, Präsident USA
Foto: Kevin Lamarque/REUTERS

Vjerojatno jedini čovjek na svijetu koji zaista može utjecati na Vladimira Putina je Xi Jinping. Od putovanja u Moskvu kineskog predsjednika nije odvratila ni činjenica da je Međunarodni kazneni sud u Haagu izdao potjernicu za Putinom.

Kina je drugo po snazi gospodarstvo na svijetu i do danas nije osudila ruski napad na Ukrajinu. Dok Zapad uvodi sve oštrije sankcije Moskvi, Peking sve više trguje s Rusijom.

Zajednički cilj: slomiti dominaciju Zapada

Henning Hoff, glavni urednik engleskog izdanja časopisa „Međunarodna politika" (IPQ) kaže da ruska invazija na Ukrajinu Kini ne odgovara: „Rat je smetnja ekonomskom oporavku Kine nakon godina pandemije, a promatramo li tijek rata, Pekingu prijeti opasnost da bude na strani gubitnika."

Hoff dodaje kako Kina pokušava „izvući ekonomsku korist iz rata i njegovih posljedica", time što na primer kupuje jeftinu naftu i plin iz Rusije. Isto tako, Kina može povećati svoj izvoz u Rusiju u vremenima kada su trgovinski odnosi sa Zapadom postali teži. Washington pretpostavlja da Rusija kupuje i onu civilnu tehnologiju koja se može upotrebljavati u vojne svrhe.

Rusija je sve ovisnija od Kine, pa Peking ima takav utjecaj na Moskvu, kakav inače nitko nema. Kada bi to htio, Xi bi mogao Putina nagovoriti na to da započne pregovore o završetku rata.Do sada je Xi pokazao Putinu samo jednu crvenu liniju: za Kinu ne dolazi u obzir upotreba nuklearnog oružja.

Ipak, postoji jedan cilj za Peking koji je iznad aktualnog sukoba: Kini je Rusija potrebna kao partner kako bi zasnovala svjetski poredak bez zapadne dominacije. Zbog toga Rusija, prema kineskom viđenju, ne smije da izgubiti rat.Loše bi po Xija bilo i kada bi Putinov sustav propao. To bi bio udarac za autoritarni model vladavine, što i on sam podržava.

Russland I Raketentest Sarmat
Crvena crta za Kinu - upotreba atomskog oružjaFoto: Russian Defence Ministry/AFP

Ruska ovisnost je u kineskom interesu

Kina se pokušava prikazati kao mirovni posrednik u ukrajinskom ratu. Mirovni plan koji je kineski predstavnik u veljači predstavio na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji, zapadne vlade su odbacile. Prema njima, prijedlog je neodređen, a nedostaje mu i odredba o povlačenju ruskih trupa iz Ukrajine, koji je za Kijev i za Zapad preduvjet.

Xijeva posjet Moskvi je u kineskim medijima bio popraćen mirovnom retorikom, iako Xi tijekom posjeta rat nije ni spomenuo. Putin je donekle prihvatio tu igru: „Rusija je spremna za smirivanje ukrajinske krize političko-diplomatskim sredstvima“, napisao je on za kineske „Narodne novine“, uoči Xijevog posjeta Moskvi. Međutim, Putin je naveo svoje uvjete: Ukrajina bi morala priznati aneksiju Krima i četiri ukrajinske regije kao „novu geopolitičku realnost“. Ipak, barem nije ponavljao da Ukrajina nije prava država, da tamo vladaju nacisti i da se mora pripojiti Rusiji.

Bivši šef Minhenske sigurnosne konferencije Wolfgang Ischinger smatra da od Kine ne treba očekivati mnogo: „Zbog trenutno napete atmosfere u odnosima SAD-a i Kine, Peking trenutno nema motivaciju smanjiti svoju bliskost s Rusijom." On dodaje da se produžavanjem sukoba ovisnost Rusije od Kine povećava. „Možda to nije loš razvoj događaja iz kineske perspektive“, kaže Ischinger.

Strah od rata raste u Njemačkoj

Kina dakle ne vrši pritisak u pravcu mira, a to ne čini niti jedna zaraćena strana. U njihovom rovovskom ratu do iscrpljivanja, očito obje strane vjeruju da mogu pobijediti na bojnom polju.

Pritisak ipak povećavaju zapadne zemlje koje podržavaju Ukrajinu. Njihovo stanovništvo osjeća ekonomske posljedice rata: nedostatak energenata, inflacija, preopterećenost državnog proračuna. Manje je novca za druge stvari.

Osim toga, u Njemačkoj je sve izrazitiji strah od rata. Jedno aktualno ispitivanje javnog mnijenja je pokazalo da 63 posto ispitanika strahuje da Njemačka nije sposobna za obranu, a 55 posto je zabrinuto da će Njemačka biti uvučena u rat. To je porast od 13 posto u odnosu na 2022.

Russlands Putin führt Gespräche mit Chinas Xi in Moskau
Ako netko može utjecati na Putina onda je to XiFoto: SERGEI KARPUKHIN/AFP

Bidenova obećanja Ukrajini su politički riskantna

U Sjedinjenim Američkim Državama, zemlji koja izdvaja daleko najviše za vojnu pomoć Ukrajini, u međuvremenu opada spremnost za tako velikodušnu podršku europskoj zemlji, ako nema izgleda za sklapanje mira. Ta podrška opada kako u američkom stanovništvu tako  i u Kongresu, među republikancima. To je dugoročno politički riskantno za predsjednika Bidena koji je Kijevu nedavno obećao podršku „toliko dugo koliko je neophodno".

Američki politolog Stephen Walt za magazin „Foreign Policy" je napisao da je Biden na tako povezao svoju političku sudbinu s ishodom rata: „U usporedbi s tim što je obećao, sve što bude manje od potpune pobjede izgledat će kao neuspjeh."

Walt je objasnio da će Biden biti prisiljen da uvesti nove sankcije protiv Kine, ako Peking bude snažnije podržao Moskvu, a to bi ugrozilo privredni oporavak u Sjedinjenim Američkim Državama. Walt kaže da bi to razveselilo republikanskog kandidata koji bi se mogao nadati pobjedi na predsjedničkim izborima 2024.

Umor od rata u Sjedinjenim Američkim Državama već je imao utjecaja i na Bidenovu administraciju. Američki ministar vanjskih poslova Antony Blinken je na pitanje jednog republikanskog zastupnika prvi put odgovorio kako Ukrajina možda neće moći vratiti sve teritorije koje je Rusija osvojila. Time je prekršio politički tabu.

Ideja američko-kineske mirovne inicijative nastala u Europi

I za Washington i za Peking ukrajinski rat samo je dio većeg sukoba između te dvije velesile i između dva sustava, demokratskog i autokratskog. Henning Hoff smatra da će se u tom sve oštrijem sučeljavanju Europa morati jasnije pozicionirati i da će „u više pitanja nego do sada morati da zbijati redove sa Sjedinjenim Američkim Državama". Prema njemu, još jedna posljedica rata je i „hitno potreban veći udio Europljana u oblasti vojne sigurnosti, kako bi se Amerikanci mogli usredotočiti na indo-pacifički prostor.“

Washington, kao najveća podrška Kijeva, ima i najveći utjecaj na Ukrajinu, a Peking možda jedini na svijetu može utjecati na Moskvu. Premijer malog Luksemburga Xavier Bettel je na jednom samitu Europske unije pozvao Josepha Bidena da, zajedno s Xijem Jinpingom, pretrese mogućnost mirovnog plana za Ukrajinu. „To bi druge države prihvatile", rekao je Bettel.

To bi zdušno pozdravile i članice Europske unije – da dvije supersile među sobom riješe problem između Ukrajine i Rusije i tako ga uklone s dnevnog reda i za Europljane.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu