1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Europski izbori: mladi od 16 godina prvi put mogu birati

19. svibnja 2024

Više od milijun mladih u Njemačkoj moći će glasati na europskim izborima zahvaljujući spuštanju dobne granice za stjecanje biračkog prava. Nekima to nije dovoljno pa predlažu da se glasanje omogući i 14-godišnjacima.

https://p.dw.com/p/4fzzh
Plakat kojim se mlade poziva na europske izbore. Na njemu piše prvi poljubac, prvi put, prvi izbori. Kvačica je kod prva dva, kod trećeg nedostaje
Plakat kojim se mlade poziva na europske izbore: prvi poljubac, prvi put, prvi izboriFoto: Fabian Navarro Rubio

Kada ovih dana u Njemačkoj mnogi 16- i 17-godišnjaci ulaze u vlak, na peronima mogu primijetiti mnoštvo plakata koji su, u neku ruku, namijenjeni samo njima. "Spremni za prvi put" ili "Prvi put se ne zaboravlja" – dvosmisleno se poručuje s plakata, čiji je cilj potaknuti mlade da izađu na europske izbore 9. lipnja. Ovo su neki od pobjedničkih motiva na nacionalnom natječaju za plakate “Prvi izbori”. Ideja potječe od troje studenata medijskog dizajna iz Kölna Maje Steinbach, Marije Viktorije Junker i Fabiana Navarra.

Oni za DW kažu: "Želimo prikazati izbore kao pozitivno, uzbudljivo iskustvo, da se time proba nešto novo. Mladi su trenutno u fazi u kojoj donose prve važne odluke. Želimo ih mobilizirati, dvosmislenost je naša udica: prvi poljubac, prva veza, prvi put. Ovo je plakat koji odskače od normalnih plakata sa svim prednostima Europske unije."

Prvi put na europskim izborima u Njemačkoj mogu glasati mladi od 16 i više godina. Osim više od 1.000 plakata na njemačkim željezničkim postajama, kampanja za izbore za Europski parlament provodi se na ukupno milijun mjesta. Izazov je sljedeći: pogoditi pravi živac kako bi se svidjelo mladim ljudima, a ne prestrašilo ih.

Za Steinbacha, Junkera i Navarra, s obzirom na samo nekoliko godina mlađu ciljnu skupinu, to je značilo naglašavanje individualnosti, udovoljavanje aktualnim trendovima i kalkuriranje sve kraćeg raspona pažnje. „Ako s našim plakatima uspijemo nagovoriti nekoliko mladih ljudi da izađu na europske izbore, bit ćemo zadovoljni", poručuju oni.

Studenti medijskog dizajna iz Kölna Fabio Navarra, Maria Viktoria i Maja Steinbach
Studenti medijskog dizajna iz Kölna Fabio Navarra, Maria Viktoria i Maja SteinbachFoto: EU

Politika je uglavnom za starije ljude

Delara Burkhardt počela se zanimati za politiku u dobi od 15 godina. Kaže da bi voljela da joj je tada bilo dopušteno glasati. Godine 2019., u dobi od 26 godina, postala je najmlađa njemačka zastupnica koja je ušla u Europski parlament, a sada je po drugi put na saveznoj listi SPD-a za europske izbore.

"Izlazak na izbore za osobe od 16 i više godina važan je korak u kompenzaciji demografskog nepovoljnog položaja i jačanju glasa mladih na političkoj razini. Imamo društvo koje sve više stari, ali perspektive mladih se previše rijetko čuju u političkim debatama", rekao je Burkhardt za DW.

Prema podacima Eurostata, statističkog tijela Europske unije, Njemačka je 2022. bila četvrta u Europi s prosječnom dobi od 45,8 godina, a samo Italija, Portugal i Grčka imaju starije stanovništvo. Naravno, to ima posljedice na to kako i za koga se politika kreira. U najnovijoj studiji zaklade Vodafone se navodi da troje od četvero mladih između 14 i 24 godine još uvijek nije zadovoljno načinom na koji politika uvažava njihove interese.

Mladi se osjećaju nezapaženo

Inflacija, rat u Ukrajini i na Bliskom istoku, skupa i nedovoljna ponuda stanova te klimatske promjene i dalje su problemi koji su najvažniji za mlade ljude. Kao glasnogovornica za ekološku politiku SPD-ovih zastupnika u Europskom parlamentu Burkhardt se prvenstveno zalaže za veću zaštitu klime i neprestano o tome informira svoje pratitelje na Tiktoku, Instagramu i X-u.

Delara Burkhardt
Delara Burkhardt je s 26 godina postala zastupnica u Europskom parlamentuFoto: EP

"Mladi ljudi se često iznenade kada im pričam o svom radu u Bruxellesu. Tada kažu stvari poput: 'Nisam znao da je EU-u stalo do ovoga' ili 'Stvarno te zanima što mi mislimo'. Oni često imaju osjećaj da ih političari još nisu primijetili", kaže ona za DW.

Nedavno je, priča Burkhardt, bila na satu u jednoj srednjoj školi i na pitanje "Što mislite kakve veze ima politika s vašim svakodnevnim životom?" za odgovor se nije javio niti jedan učenik. Zastupnica SPD-a u Europskom parlamentu neumorno nastavlja dalje i na raznim platformama pokušava objasniti složenost Europske unije što je moguće razumljivije, bez političkog žargona. Uz ekskluzivne poglede iza kulisa ili slike napravljene usred Europskog parlamenta. No, činjenica da se mladi primarno informiraju preko društvenih mreža još uvijek do nekih političara nije stigla.

"Posljednjih pet godina sam među rijetkim kolegicama i kolegama koji se vrlo intenzivno koriste društvenim mrežama. Ali također primjećujem da mnogi ljudi svoje kanale stvarno aktiviraju tek u predizbornoj kampanji. No community se ne gradi tako, demokratski sadržaji se tako ne šalju dalje. Ovdje su stranke predugo radile premalo", kaže ona.

Je li Njemačka "nepotpuna demokracija"?

Profesor Hermann Heußner, bivši sudac Saveznog ustavnog suda, je čovjek koji se već 30 godina zalaže za spuštanje dobne granice za glasanje. On za DW kaže: "Demokracija znači da svi mogu i smiju glasati. A to nije slučaj jer mlađima od 18 godina nije dopušteno glasati. Tko ne glasa, on se ne računa. A onaj tko ne možete glasati, biva neprimijećen. U tom smislu, mi smo samo nepotpuna demokracija."

Mladi ubacuju listiće u glasačke kutije
U šest saveznih država 16-godišnjaci sada smiju glasovati na pokrajinskim izborimaFoto: Patrick Seeger/dpa/picture alliance

U šest njemačkih saveznih pokrajina 16-godišnjaci sada smiju glasovati na pokrajinskim izborima: u Hamburgu, Bremenu, Schleswig-Holsteinu, Mecklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji, Baden-Württembergu i Brandenburgu. Da bi se isto omogućilo i na saveznoj razini, nužna bi bila promjena saveznog Ustava, što zbog potrebne 2/3 većine nije jednostavno. Ali nešto se ipak događa: Njemačka je uz Belgiju, Austriju, Grčku i Maltu jedna od pet europskih zemalja koje daju pravo glasa na europskim izborima osobama od 16 i 17 godina.

"Istraživanja mladih i psihologija kažu da između dvanaeste i četrnaeste godine mladi ljudi doživljavaju skok u intelektualnom razvoju. Tada, poput odraslih, mogu razmišljati uglavnom apstraktno, hipotetski i logično, također se mogu staviti u tuđu poziciju i percipirati i uzeti u obzir interese drugih ljudi, intelektualno shvatiti i razumjeti složene veze", pojašnjava profesor Heußner.

Na birališta već sa 14 godina?

No protivnici te reforme tvrde da mladima nedostaju zrelost i politička prosudba. To dovodi do neravnoteže u Njemačkoj: na posljednjim saveznim izborima 39 posto svih birača s pravom glasa bilo je u dobi od 60 godina i više, dok su ljudi od 18 do 30 godina činili samo 14 posto birača. Heußner to naziva problemom demokracije, pogoršanim demografskim problemom. Zato ide još korak dalje i već se bori za pravo glasa sa 14 godina.

"To može biti samo početak. Treba testirati kako je to sa 14 godina. Da također općine, ako žele, mogu isprobati i testirati izbore za mlade od 14 godina. To bi se onda moralo znanstveno potkrijepiti. I ako se to pokaže uspješnim, ono što zapravo pretpostavljam je da bi se dob za glasanje od 14 godina mogla uvesti svuda", smatra Heußner.