Danska borba protiv geta

Njima je dosta. „Precrtajte listu“, pišu četiri angažirane žene. „Nemojte nam još jednom reći da smo mi problem“. U otvorenom pismu ministru stanovanja Kaareu Dybvadu, te stanovnice Tingbjerga, jednog naselja u blizini Kopenhagena, prosvjeduju zbog „liste geta“ koju svakog prosinca objavljuje danska vlada. Na toj listi su gradske četvrti koje važe kao socijalna žarišta.

U 2019.  je bilo 28 takvih žarišta, a 15 među njima važi kao posebno problematično. U tu grupu spada i Tingbjerg, naselje oko šest kilometara od središta Kopenhagena. 
Zahtjevi ministru su popraćeni i peticijom koju je potpisao veliki broj građana te četvrti. To podržava i „Action Aid“ u Danskoj. Radi se o međunarodnoj nevladinoj organizaciji koja se širom svijeta bori protiv siromaštva i nepravde. 

„Lista geta nas stigmatizira“, kaže 19-godišnja Amina Safi, jedna od inicijatorica otvorenog pisma. „Osjećamo se kao građani druge klase. Tinbjerg je divan kraj, ali se zbog naše adrese stalno moramo pravdati.“

Prepreka uspješnoj integraciji

Listu je 2010. godine uveo tadašnji premijer Lars Loeke Rasmussen. „Sama lista i upotreba riječi „geto“ su prepreka integraciji i stvaraju osjećaj izopćenosti", smatra Ajdin Soei, sociolog i pisac. „Zabrinut sam zbog toga što bi mladi mogli početi vjerovati da su osuđeni na neuspjeh zato što žive u takozvanom „getu“, objašnjava Soei. „Uvrštavanjem na listu, stanovnici Tingbjerga su pogođeni Zakonom o getu koji je, kako kaže, diskriminatorski. 

Zakon je uveden 2018. godine a Loeke Rasmussen je u obraćanju naciji obećao da će „geta biti potpuno ukinuta“ – cilj njegove strategije je prestanak postojanja takozvanih paralelnih društava. U „getima“ djeca čim napune godinu dana starosti moraju provoditi najmanje 25 sati dnevno u jaslicama gdje ne samo da uče danski, nego i što su „danske vrijednosti“. Roditelji čija djeca ne idu u takve ustanove  riskiraju uskraćivanje socijalne pomoći. Osim toga, u takvim četvrtima, kaznena djela poput vandalizma ili krađe se mogu  kažnjavati strože nego u drugim dijelovima zemlje.

Ako se neka četvrt nađe na listi pet uzastopnih godina, moguće je donošenje odluke o rušenju njenih stambenih blokova i preseljenju njenih stanovnika kako bi bili privučeni privatni investitori i promijenjena lokalna demografska slika. To je sudbina koja sada prijeti i Tingbjergu. 
Ta četvrt na prvi pogled djeluje idilično – ne odgovara klasičnoj predodžbi o getu. Tu su njegovane zelene površine i dosta samoposluživanja i kafića. Mnoga djeca uče u knjižnici ili se igraju na školskom zemljištu.

I pored toga, riječ je o „tvrdom“ getu koji je već pet godina zaredom na listi geta i ispunjava četiri od pet postavljenih kriterija:  od 6500 stanovnika, više od polovine je stranog porijekla. Više od 60 posto njih ima samo osnovnoškolsko obrazovanje, a prosječan dohodak u Tingbjergu je manji od 55 posto prosječnog dohotka u čitavoj regiji. Broj stanovnika koji su osuđivani zbog kaznenih djela  je u posljednje dvije godine bio trostruko veći od nacionalnog prosjeka. 

Dođite u Tingbjerg

U srpnju je ministar stanogradnje u novoj socijaldemokratskoj vladi Kaare Dybvad rekao da želi izbjeći upotrebu riječi „geto“ kako bi prestala stigmatizacija dotičnih četvrti. No, ta riječ je zbog spomenutog zakona sada ugrađena u dansko pravosuđe i ostat će u službenoj upotrebi. Ministar Dybvad je autoricama pisma poslao i osobni odgovor:

„Žao mi je što se osjećate stigmatiziranima; lista geta je instrument kojim se smanjuje razlika između ugroženih stambenih područja i onih koja bolje funkcioniraju. Kako bi se to postiglo, moramo stvoriti mješovite gradove i susjedstva u čitavoj zemlji. Mjere za ukidanje paralelnih društava su odlučujući čimbenik ako želimo raskrstiti s negativnim nasljeđem“. 

Amina Safi smatra da su mješovite četvrti dobro rješenje. „Ali, kako će ministar privući ljude u Tingbjerg ako smo geto? Dokle god postoji lista geta, vlada nas diskriminira“, kaže i dodaje kako poziva ministra da posjeti Tingbjerg i da se uvjeri kako toj četvrti nije mjesto na ozloglašenoj listi. Njenu peticiju je dosad potpisalo više od 9000 građana.