1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PolitikaSjedinjene Američke Države

Pokazati granice Xi Jinpingu i njegovim špijunskim balonima

Alexander Görlach
2. mart 2023

Kakve su podatke tačno prikupili još uvijek nije poznato. Ali baloni iznad Sjeverne i Južne Amerike uklapaju se u strategiju koju Kina provodi godinama, smatra Alexander Görlach.

https://p.dw.com/p/4NUrO
Chinas Spionageballon über den USA
Špijunski balon iznad SAD-aFoto: Joe Granita/Zuma/IMAGO

Reakcije Pekinga na skandal oko njegovog programa špijunskih balona iz dana u dan jasno pokazuju koliko je vodstvo Narodne Republike bilo nespremno na mogućnost da njihov laki i čudni leteći objekt bude uočen iznad Sjedinjenih Država. Čak je i poznata američka humoristična emisija "Saturday Night Live" ismijavala drskost Pekinga: Jedan je skeč završio prijedlogom da se takvi baloni ubuduće barem oboje u plavo kako ih se ne bi moglo prepoznati s miljama daleke udaljenosti.

U vodećim krugovima Komunističke partije (KP) očito vlada kaos: jedna glasnogovornica u početku nije imala pojma što učiniti s optužbama iz SAD-a. Zatim je uslijedila - iznimno čudna - isprika, a nedugo nakon toga uslijedila je tvrdnja da je to bio samo meteorološki balon. Nakon što je oboren, retorika KP postala je oštrija. U međuvremenu Peking je nastavio tvrditi, bez ikakvih dokaza, da je Washington od 2022. poslao 10 balona iznad kineskog teritorija.

"Bliski svemir" kao ključna ratna zona

S druge strane, o pekinškom hrvanju - kada je riječ o špijunskim balonima -  ima se što reći, a definitivno se može i dokazati. Još 2014. godine KP se fokusirala na onaj dio neba koji se proteže od (iznad) visine na kojoj lete obični komercijalni avioni - pa do svemira. U tu svrhu, Komunistička partija je osnovala istraživački institut za lake leteće objekte, u koje se ubrajaju i baloni koji bi trebali letjeti u tzv. "bliskom svemiru". To je izvijestio televizijski kanal CNN.

Američka televizijska kuća također je dala procjenu najveće kineske znanstvene baze podataka: navodno je tamo objavljeno oko 1.000 članaka i rezultata istraživanja od 2014. koji se bave ovim lakim projektilima i za koje se kaže da se koriste u "bliskom svemiru". Osim toga, kineska vojska je saopćila, također javno, da će ova zona u budućnosti igrati odlučujuću ulogu u vojnoj strategiji, a potencijalno i u ratovanju Narodne Republike. Prema kineskoj vojsci, balone poput onih, koje je Peking poslao iznad Sjedinjenih Država i Kolumbije, teško je otkriti radarom. Stoga se oni mogu dugo zadržati neotkriveni iznad određenog cilja. 

Alexander Görlach
Alexander GörlachFoto: Hong Kiu Cheng

SAD su svoja saznjanja o pekinškom programu podijelile s vlastitom javnošću i svojim saveznicima. Ova transparentnost omogućuje partnerima da uporede svoja saznanja sa američkim. Nikoga ne bi trebalo čuditi da Xi Jinping koristi sva moguća sredstva kako bi se približio svom cilju svjetske dominacije. Baloni su provjereno sredstvo za to jer su, kako kažu vojni stručnjaci, špijunski sateliti sirotinje. Zapravo, baloni mogu prikupiti slične informacije kao sateliti, ali koštaju mnogo manje. Materijalni gubitak, koji je Peking pretrpio zbog lansiranja svog špijunskog balona uz obalu Sjedinjenih Država, mogao bi stoga biti podnošljiv.

Nesrazmjerne i iracionalne reakcije

SAD sada moraju zadržati hladnu glavu. To je lakše reći nego učiniti. Jer, kad god se zemlja osjećala ugroženom na vlastitom teritoriju, reakcija je bila nesrazmjerna i iracionalna: borba protiv navodnih komunista u McCarthyjevo doba i "rat protiv terorizma" nakon 9./11. septembra 2001. dokaz su za to.

To što je špijunski balon raspirio sukob kako među republikancima tako i među demokratima o tome ko će od njih voditi strožiju politiku prema Kini, ne pomaže. Kinesko špijuniranje je nečuveno, ali ne i iznenađujuće. Sada je važno da Washington, smireno, promišljeno i zajedno sa svojim saveznicima, provede mjere koje će diktatoru Xiju pokazati njegove granice.

Alexander Görlach je viši suradnik pri Carnegiejevom vijeću za etiku u međunarodnim odnosima i znanstveni suradnik na Internetskom institutu Sveučilišta u Oxfordu. Nakon boravka u Tajvanu i Hong Kongu, ova regija svijeta, posebno uspon Kine i što ona znači za slobodni svijet, postali su njegova glavna tema. Bio je na raznim pozicijama na Sveučilištu Harvard i Sveučilištu Cambridge.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu